OSTALA PODRUČJA


          Prijeđimo zatim u područje pape Miltijada koje sadrži mnoge arkosolije i brojne kubikule i kripte, poput Refrigerijeve kripte, kripte 4 godišnja doba, Oceansku kriptu, itd.

          Dalje nalazimo područje papâ sv. Gaja i sv. Euzebija.
Kripta je sv. Gaja (kraj 3. stoljeća) vrlo velika i bila je korištena za sastanke zajednice. Nasuprot nje nalazi se kripta mučenika sv. Euzebija (početak 4. stoljeća). U njoj se čuva natpis pape sv. Damaza, u kojemu se veliča milosrđe toga Pape prema “lapsima”, odmetnicima od kršćanstva.

Nasuprot nje nalazi se kripta mučenika sv. Euzebija (početak 4. stoljeća). U njoj se čuva natpis pape sv. Damaza, u kojemu se veliča milosrđe toga Pape prema “lapsima”, odmetnicima od kršćanstva.

Il Pesce Eucaristico
© Pontificia Commissione di Archeologia Sacra

Prolazeći hodnikom nailazimo, slijedom, na kriptu mučenikâ Kaločera i Partenija, kubikul đakona Severa. Taj je kubikul važan zbog natpisa u kojemu je rimski biskup Marcelin prvi put nazvan “papom” te se prvi put ispovijeda vjera u konačno uskrsnuće. Dalje nailazimo na kubikul “5 svetaca”, prikazanih u trenutku dok mole; zatim kubikul “Ovčica”, s freskama koje predstavljaju Krista Dobroga Pastira okruženog ovcama, i, osim toga, biblijske scene koje simbolički prikazuju sakramente Krštenja i Euharistije.

 

Lucinine Kripte nalaze se pokraj ulice Appia. U njima se nalazi grob sv. Kornelija na kojemu je sačuvan izvorni natpis koji nosi naslov “Mučenik”, i, sa strane, veličanstvene slike pape sv. Siksta II. i pape sv. Kornelija te afričkih biskupâ sv. Ciprijana i sv. Optata. U obližnjem kubikulu nalazi se nekoliko najstarijih fresaka rimskih katakombi (kraj II. - početak III. st.). Na stropu je prikazan Dobri Pastir, a na zidu u dnu, dvije ribe s košaricom kruha na leđima - simbol Euharistije.

Groblje sv. Kalista širi se, na kraju, na Zapadno i Liberijevo područje. Ta dva područja sadrže veličanstvene kubikule, nekoliko mauzoleja te razne nadgrobne natpise.

POGOVOR

Papa Ivan XXIII. opisao je katakombe sv. Kalista najuzvišenijima i najslavnijima u Rimu, napose zbog toga što sadrže grobove brojnih papâ i mučenika. U prvim stoljećima smatrali su ih pravim svetištima pa su ih zbog toga posjećivali mnogobrojni hodočasnici, a u novije vrijeme posjetili su ih i papa Pio IX., Ivan XXIII., Pavao VI. i Ivan Pavao II.


Katakombe su povijesni dokaz da je prvotna Crkva bila Crkva mučenika i Crkva istinskih kršćana koji u svakodnevnom životu svjedoče ljubav i vjeru u Krista. “Crkva je danas ponovno postala Crkva mučenika” (Ivan Pavao II.). Podsjećanje na izvore te posjet katakombama pomažu nam da lakše shvatimo značenje i vrijednost mučeničkoga svjedočanstva koje, na pragu trećega tisućljeća, Crkva daruje svijetu.