Prvi su kršćani živjeli u pretežito poganskom i neprijateljskom društvu. Za vrijeme Neronovih progona (64. godine poslije Krista) njihovu su vjeru smatrali neobičnim i nezakonitim praznovjerjem. Pogani nisu imali povjerenja u kršćane te su ih zbog toga držali na udaljenosti, sumnjičili su ih i optuživali za najgore zločine. Proganjali su ih, zatvarali, sudili na izgnanstvo ili na smrt.
Budući da nisu mogli
otvoreno ispovijedati svoju vjeru, kršćani su se služili simbolima koje su
crtali po zidovima katakombi, ili, još češće, urezivali bi ih u
mramorne ploče kojima su zatvarali grobove.
Kao i njihovi preci, kršćani su jako voljeli simbolizam. Simboli su
vidljivo dozivali njihovu vjeru. Riječ simbol označava određeni znak ili lik koji, u autorovoj
namjeri, dozivlju u pamet predodžbu ili duhovnu stvarnost. Glavni su simboli
Dobri Pastir, čovjek u molitvi, Kristov monogram i riba.
Dobri Pastir s ovcom na ramenima predstavlja Krista Spasitelja i dušu koju je On spasio. Taj simbol često nalazimo na freskama, na reljefima na sarkofazima, na skulpturama, a brojni su i urezani na grobovima.
ovjek u molitvi: ovaj lik, predstavljen raširenih ruku, simbol je duše koja već živi u božanskome miru.
Kristov monogram ( ) sastavljen je od dva, međusobno isprepletena grčka slova - X (hi) e P (ro). To su prva dva slova grčke riječi Christos, tj. Krist. Monogram, urezan na grob, označavao je da je pokojnik bio kršćanin.
Riba. Grčki se kaže IXQYC (ihthύs). Postavljena okomito, slova ove riječi čine akrostih: Iesůs Christňs Theňu Uiňs Sotečr = Isus Krist Sin Boga Spasitelja. Akrostih je grčka riječ koja znači prvo slovo svakoga retka ili odlomka. Rasprostranjen je to Kristov simbol, obilježje i sadržaj kršćanske vjere.
Ostali su simboli golubica, Alfa i Omega (A - W), sidro, feniks, itd.:
Golubica s maslinovom grančicom u kljunu simbol je duše u božanskome miru.
Alfa i Omega, prvo i posljednje slovo grčkoga alfabeta. Označavaju da je Krist početak
i kraj svega.
Sidro je znak spasenja,
oznaka duše koja je sretno stigla u luku vječnosti.
Grobnice mučenika, kubikuli, a i
arkosoliji, mogli su ponekad biti ukrašeni slikama oslikanim tehnikom fresaka.
Freske pak predstavljaju scene iz Bibilije, iz Staroga i Novoga Zavjeta, od
kojih neke s isključivo simboličnim značenjem.
Simboli i freske su poput Evanđelja u minijaturi - pregled kršćanske vjere.
